Film pojednostavljeno, prati dva najveća svetska zagađivača globalnom emisijom ugljen dioksida Kinu i Sad i pokušaje pojedinaca da uvođenjem koriščenja solarne energije stvari promene, koristeći kao argument sve benefite takve zamene, pa čak i nova radna mesta koje bi ekspoatacija sunčeve energije otvorila. Jer uvek je o profitu reč, pa čak kada je i o spasu planete od globalnog zagađenja i zagrevanja.
Hoću da kažem da se stvari menjaju svakodnevno i da je borba za bolji život Zemlje imperativ mnogih. Tragom filma, koji je uzbudljiv na jedan istraživački i dokumentaristički način, stigla sam do još svežije priče. Pre samo par dana u Meksiko Citiju je završen 6 samit C40. C40 je klimatska liderska grupa, koja sada, u svojoj 10. godini, povezuje više od 80 od najvećih gradova na svetu, što predstavlja više od 600 miliona ljudi i jednu četvrtinu globalne ekonomije. C40 je fokusirana na borbi protiv klimatskih promena i neguje urbanu akciju koja smanjuje emisiju gasova staklene bašte i klimatske rizike, dok radi na povećanju zdravlja, blagostanju i ekonomskim mogućnostima svojih građana, jer gradovi su mesta gde se budućnost dešava prvo. U skladu sa ciljevima C40 čak četiri grada uvode novu strategiju. Meksiko se pridružio Parizu, Madridu i Atini koji su se obavezali da će do 2025. godine na svojim ulicama zabraniti vozila s dizel-motorima.(izvor Beta-AP 2.12.2016.)
“U saopštenju sa samita se navodi da će se odlukom o zabrani vozila s dizel-motorima smanjiti zagadjenje vazduha, te i zdravstveni problemi stanovništva.Ti gradovi će time moći da lakše ispune svoje ciljeve za smanjenje zagadjenja; dovodi do zagrevanja klime.U saopštenju nema pojedinosti o merama planiranim za ispunjenje tako ambicioznog cilja, a pominju se podsticaji za upotrebu alternativnih vozila, pešačenje i korišćenje bicikla kao gradskog prevoznog sredstva.”
Krećem ka lokalnom.
U Danasu, od 25. novembra 2016. glavni gradski urbanista Milutin Folić najavljuje u naredne dve godine 120 kilometara novih biciklističkih staza u Beogradu:” Ako ovi planovi zažive, za nešto više od 12 meseci biciklisti će sa uživanjem moći da krstare Savskom, Nemanjinom, Kneza Miloša, Ustaničkom, Cara Dušana, Kalemegdanom, Slanačkim putem… U uličicama koje povezuju ove velike saobraćajnice, brzina kretanja automobila biće ograničena na 30 kilometara na čas, kako bi i tamo biciklisti bili bezbedni.
Ovakvu stazu već je dobio potez dug deset kilometara, od Autokomande do Banjice i od Banjice do Topčidera, a slična veza trenutno se radi između Brankovog mosta i Pop Lukine i Brankove ulice.” Strategija grada je da prioritet dobiju pešaci i biciklisti, a tek onda javni prevoz i automobili. U planu je i spuštanje ivičnjaka pešačkih prelaza 120 stajališta za biciklove, 150 stanica za javne biciklove. U uličicama koje povezuju velike saobraćajnice, brzina kretanja automobila biće ograničena na 30 kilometara na čas.Takođe, u planu su i posebne ulice za bicikliste ili zatvaranje saobraćajnica za automobile u određenim danima.
Skoro biciklistički raj, ako se planovi ispune, dodala bih.
Ko može biti protiv ovakvog koncepta u trenutku kada veliki svetski gradovi dugoročno planiraju nove strategije?..
Populizam svake grupacije koja samo u automobilskom saobraćaju vidi napredak Beograda. Na Novom Beogradu lokalna vlast traži besplatne parkinge, na primer. Da podsetimo, stimulisanje putovanja na posao kolima odavno nije u interesu velikih gradova, jer automobili konzumiraju najviše prostora, stvaraju gužve i tako umanjuju efikasnost koju su imali početkom automobilske ere. O emisiji izduvnih gasova da i ne govorimo.
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju, na primer, i dalje, kao čardak ni na nebu ni na zemlji drži biciklističke liftove na Mostu na Adi, što je bila tema i naše, 68. Kritične mase.
fotografija: Bogdan Spasojević 26.11. 2016. Hoće li uskoro?
Bilo je i lepih primera u 2016. 20. septembra je otvoreno 13 lokacija za besplatno parkiranje bicikla. Biciklistička obilaznica oko Beograda na vodi, koliko god usred svakodnevnih radova zaprljana postoji i veoma je frekventna, savski nasip je zvanično biciklistička staza (!?), otvoren je jedan broj novih biciklističkih staza i njihovi delovi.
Sve je otvoreno za kritiku i poboljšanje.
Ono što je činjenica koja se ne može prenebeći je da je u Beogradu sve više biciklista, koji ne voze samo u letnjoj sezoni, rekreativno. Sve je više onih koji menjaju druge vidove prevoza za biciklistički.
Šta dalje?
Kritikovati Sek. za saobraćaj za Savski nasip i ivičnjake, Direkciju za građ. zemljište za liftove, Insistirati na uređenju staze na Zemunskom keju koja postoji, ali nemamo dokaze za istu, na bajpasu kod Dejtonke. Treba govoriti, pisati, snimati filmove o biciklizmu. Treba voziti bicikli svakodnevno, sa onima koje volite, sami ili sa nama, na Kritičnoj masi. 69 je 31. decembra. Tada ću objaviti prevod svečarskog teksta iz neke idealne države u kojoj većina stanovništva vozi samo i isključivo bicikli. Nova godina je vreme za čuda.